Završetkom Škole za medicinske sestre, 1967. godine u Varaždinu, upisuje Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, smjer 'govorni poremećaji – mentalna retardacija' paralelno radeći na Odjelu za neurologiju varaždinske bolnice. Po završetku studija prelazi na poslove logopeda u Djelatnost za zdravstvenu zaštitu školske djece i omladine u okviru OOUR Doma zdravlja Medicinskog centra u Varaždinu. Već 1979. godine osniva Kabinet za rehabilitaciju govora i slušanja, unutar kojeg se proširuje i broj djelatnika. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisuje postdiplomski studij 1980. godine iz Školske higijene, a magistarski rad s temom „Komparativna EEG analiza u djece koja mucaju“ uspješno je obranio 1982. godine.
Na stručnom planu, zahvaljujući primarno suradnji s liječnicima određenih specijalnosti (neurolozi, psihijatri, pedijatri) počinju i zajednička istraživanja i realizacije nekih programa. Organizator je I. Kongresa logopeda 1984. godine u Opatiji te Simpozija logopeda 1986. godine u Varaždinu.
Doktorsku disertaciju na temu „Elektromiografska biološko-povratna veza i mucanje“ obranio je 1991. godine na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu.
Još tijekom domovinskog rata predsjednik je Organizacijskog odbora I. Kongresa logopeda Hrvatske koji se održao 1994. godine u Varaždinu, a u organizaciji Hrvatskog logopedskog društva.
Zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu logopedskoj problematici, još 1985. godine počele su pripreme za suvremeniju koncepciju dijagnostike i rehabilitacije pacijenata s govornim i jezičnim poteškoćama. Tada se zapravo u Varaždinu počela razvijati koncepcija multidimenzionalnog pristupa dijagnostici i terapiji različitih poremećaja i simptoma. Konstruirani su prvi aparati za EMG biofeedback tehniku u terapiji mucanja, spektralni analizatori za korekciju artikulacije te rehabilitaciju osoba oštećena sluha. Različiti oblici stručne edukacije omogućili su mu da počinje znatno šire i možda nešto drugačije gledati na logopedsku problematiku, tako da se početkom 1994. godine po prvi puta kao autor pojavljuje s novom koncepcijom dijagnostike i terapije mucanja po nazivom 'VaLMod program' (Varaždinski Logopedski MODel). Taj je program u području logopedije i jedini program koji je znanstveno provjeren /Ministarstvo znanosti i Fakultet za defektologiju/ u Hrvatskoj.
Zahvaljujući izvanrednim rezultatima na tom području i priznanjima koja su dobivena od uvaženih stručnjaka iz Austrije i Njemačke (Sprache – Therapie – Computer, I. Internationaler Kongress, Graz, 1994.) počela je izvanredna i zadovoljavajuća suradnja s doc.dr.sc. Mike Rothom (Univerzitet Konstanz) te s dr. Theodorom von Stockertom (Neurološka klinika Erlangen). Budući se navedeni stručnjaci bave problemom afazije, stvorena je prije nekoliko godina uspješno realizirana ideja da Hrvatska ima svoj prvi rehabilitacijski program za pacijente s afazijom pod nazivom MODAKThr, a čiji su autori mr.sc. Tatjana Novosel-Herceg, prof., doc.dr.sc. Darko Novosel, prof. i doc.dr.sc. Mike W. Roth. MODAKThr (MODalitetna AKTivacija) vrlo se uspješno koristi u nekoliko specijaliziranih bolnica u Hrvatskoj i Austriji.
Za koncepciju dijagnostike i terapije mucanja, disfonija i drugih psihofizioloških poremećaja te izvanrednih rezultata, VaLMod program je dobio sljedeća značajna priznanja u Hrvatskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i SAD:
-
Velika nagrada na INOVAR 94 u Varaždinu
-
Brončana medalja na INOVA 1995. godine u Zagrebu
-
Pozlaćena medalja iz područja medicine na Salonu inovacija u Ženevi 1995. godine
-
Zlatna medalja za tehnička i programska rješenja te uspješne rezultate iz područja medicine u Nürnbergu 1995. godine te
-
Zlatna medalja na najvećem Salonu inovacija u Pittsburghu /SAD/ 1998. godine iz područja terapeutike.
MODAKThr kao program za rehabilitaciju osoba s afazijom, svoju je prezentaciju imao na Sveučilištu u Bonnu te na Univerzitetu u Grazu. Zahvaljujući ovoj posljednjoj u zajedništvu s VaLMod programom, ponuđena je prezentacija na Univerzitetu u Regensburgu. Prof.dr.sc. Hanspeter Gadler (Institut für Sprachwissenschaft der Universität Graz), doc.dr.sc. Mike Roth (Univerzitet Konstanz), prof. dr. Richard Katz (Phoenix University, SAD) predložili su da autori VaLMod pregrama (doc.dr.sc. Darko Novosel, prof, mr.sc. Tatjana Novosel, prof. i Ingrid Novosel, dr.med.)i MODAKThr programa (Tatjana Novosel, prof. doc.dr.sc. Darko Novosel, prof i doc.dr. Mike Roth) pripreme kompletan materijal za izdavanje zajedničke knjige, što je i učinjeno u Njemačkoj.
Za stručna i znanstvena ostvarenja i dostignuća dobitnik je sljedećih priznanja:
-
Plaketa SLS
-
Plaketa Medicinskog centra Varaždin
-
Plaketa Skupštine općine Varaždin
-
Medalja grada Varaždina za znanstveno-istraživački rad u logopediji
-
„Zlatna kuna“ Hrvatske gospodarske komore – Županijska gospodarska komora za najbolju inovaciju u 1997. godini – VaLMod program i
-
Spomenica domovinske zahvalnosti.
Stupanjem na snagu novog Zakon o zdravstvenoj zaštiti 1994. godine, tadašnji Centar za rehabilitaciju govora i slušanja iz Doma zdravlja prelazi u Opću bolnicu Varaždin kao samostalna jedinica, odnosno kao Djelatnost za logopediju. Odlukom Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin postaje voditelj navedene djelatnosti i obavlja specijalizirane poslove logopeda sve do mirovine 2013. godine.
Bio je dugogodišnji vanjski suradnik Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je predavao kolegij „Afazija“ studentima dodiplomske nastave te kolegij „Bolesti centralnog živčanog sustava“ polaznicima poslijediplomskog studija. Isto tako predavao je navedene kolegije na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Preko 20 diplomskih radova, 3 magistarska rada i 3 doktorske disertacije ostvareni su u Varaždinu na VaLMod programu.
Širom Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Austrije u logopedskim kabinetima i centrima koriste se uređaji i PC programi koji su proizvedeni u Varaždinu i produkt su vlastitih stručnih i znanstvenih spoznaja.
Do sada je objavio preko 30 stručnih i znanstvenih radova u Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj.
Dr.sc. Darko Novosel, prof., preminuo je 08.09.2023. godine u 75.-toj godini života.